PČELARSKI FORUM
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
PČELARSKI FORUM

Forum za ljubitelje pčelarenja
 
PrijemLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 Rasadnik medonosnog bilja ?!!

Ići dole 
2 posters
AutorPoruka
Žeki

Žeki


Broj poruka : 231
Datum upisa : 02.12.2008
Lokacija : BG,Žarkovo

Rasadnik medonosnog bilja ?!! Empty
PočaljiNaslov: Rasadnik medonosnog bilja ?!!   Rasadnik medonosnog bilja ?!! Icon_minitimeČet Dec 04, 2008 12:42 am

Podizanje rasadnika medonosnog bilja

Eh, kada bi samo mogli da vidimo da uspeh i buduænost razvoja pèelarstva zavisi na prvom mestu od bogatstva i snage pèelinje paše a na drugom mestu od tehnologije rada
sa pèelinjim zajednicama. Jer možemo imati zlatnu košnicu i najbolju tehnologiju rada i najzdravije pèele, ali ako paše nema ništa nam ne vredi.
Pèelinje paše osim što nam priroda sama nudi u odreðenim vremenskim razdobljima u toku godine i na odreðenim prostorima moramo i sami da stvaramo, posebno nam je ovo
potrebno ako nam se pèelinjak nalazi na lokaciji gde ima jedna ili dve glavne pèelinje paše a ostatak možemo da popunimo rasadivanjem ili setvom drugih medonoša,
to jest stvaranjem novih glavnih paša. Stacionarno pèelarenje ponekad, mada retko može i da konkuriše seleæem pèelarenju i
da ima velikih prednosti pod uslovom da nam u toku aktivne sezone u blizini pèelinjaka cveta više vrsta glavnih medonoša. Odreðene medonosne biljke mogu iako
manje poznate na nekim lokacijama da èine i glavnu pašu. Ukoliko imamo dovoljno proleænog bilja koje æe nam omoguæiti dobar proljeæni razvoj i razviti pèlinje
zajednice do prve znaèjnije paše, a to je u veæini naših regiona bagrem, zatim posle bagrema da imamo divlji duvan ili ranu sitnolisnu lipu do suncokretove paše možemo i
sami stvoriti neku medonosnu pašu pa popuniti taj vremenski period. Pored medonoša iste su važnosti i biljke polenarice. Što se tièe proljeænog razvoja pèelinjih zajednica veoma je važno znati da pored
reka cvetaju razne medonosne vrste:leska, brestovi, mnogo vrsta vrba, jasenova, topola, drenova, trnjine, ringlova ili džanarike, divlji kestenovi i mnoge druge
ranocvetnice koje luèe nektar i polenov prah pa bi dobro bilo da nam se pèelinjak nalazi negde pored reke. Ove biljke su za pèele mnogo prihvatljivije od raznog voæa
koje se èesto štiti raznoraznim pesticidima a ponekad i u sred cvetanja. Posle ranog proleænjog razvoja dobro bi bilo odvesti pèele na bagremovu pašu i to
negde ispod Save i Dunava u umereno kontinentalni predeo naše zemlje jer iznad Save i Dunava bagrem ne luèi nektar ili ga vrlo malo luèi i to u podruèju
Deliblatske i Subotièke pešèare. Ovo kontinentalno podruèje je pod uticajem hladnih Karpata i hladnih istoènih vetrova koji èesto duvaju u vreme cvetanja bagrema, pa
dolazi do potpunog prestanka luèenja nektara ako je ono uopšte i poèelo. Istovremeno nepovoljna je diferencija noænih i dnevnih temperatura pa ako vetar
prestane dolazi do jaèih jutarnjih mrazeva, koji isto kao i vetrovi onemoguæuju bagremu luèenje nektara. Posle bagrema puèinju da cvetaju razne vrste lipa , amorfa ili bagremac , facelija
koja nije višegodišnja biljka i kojoj se nažalost daje prevelika vrednost i publikacija koju možda ne zaslužuje. Do suncokreta koji je glavna Vojvoðanska paša a trebalo bi da bude i paša svih
pèelara Srbije cvetaju još i veoma dobar pitomi kesten, dafina, korejski bagrem i razno drugo nisko rastinje. Opet posle suncokreta u blizini našeg pèelinjaka možda možemo stvoriti i neku kasnu
pašu na primer vresak - saturea montana, kojeg opet nažalost niko nije prenio na naše podruèje, i tako popuniti aktivnu sezonu pèela tj. stvoriti pèelinjim zajednicama pašu do kasne
jeseni. Kao što sami vidite prvi deo ovog teksta pišem sa pozicije vojvoðanskog pèelara. Isto i na podruèju centralne Srbije može se stvoriti u mnogim regionima
pèelarskim reènikom reèeno pravi pèelarski raj, tj. stvoriti uslove da u toku cele godine imamo pèelinje paše koje se nadovezuju jedna za drugom od ranog proleæa do
kasne jeseni. Sve osim suncokreta kome najviše pogoduje kontinentalna klima i kontinentalni delovi zemlje gde se stvaraju najbolji uslovi za luèenje nektara.
Meðutim ovog puta želim da se vratim na podruèje Vojvodine i navedem samo primer pèelarskog udruženja ,,Nektar,, iz Novog Miloševa gde smo mi nas 7-8 pèelara od
ukupno oko 40 èlanova društva bez obzira na mišljenje i nezainteresovanost ostalih èlanova, u 6 radnih akcija prošle godine zasadivanjem oko 2.000 ožiljenih sadnica
vrbe kao i 2.000 sadnica bagremca amorfe na odredenoj lokaciji pokušali da za buduæi period stvorimo kvalitetnu pèelinju pašu. Pored ovoga imamo u planu i zasaðivanje oko 10.000 sadnica lipe kao i zasaðivanje više hiljada sadnica izuzetne medonoše parkovskog drveta kelrajterije (Koelreuteria
paniculata) poznate ovde u Banatu kao klokoèika ili kako je još nazivaju korejski bagrem (za koju sam vec samoinicijativno sakupio oko 15000 semenki), zatim setvu i
rasaðivanje pet do deset hiljada sadnica pitomog kestena (Castanea sativa) kao i setvu velikih površina najmedonosnijeg vreska (Satureia montana) i setvu izuzetne
lekovite spasiteljice (Salvie officinalis). Sve ove ideje i pokušaji bi mogli da budu sprovedeni i praktièno realizovani u velièanstvena dela ako budemo imali sreæe i ako obezbedimo zemljište za podizanje
rasadnika medonosnog bilja. U ovom našem planu najznaèajnija je salvija. To je izuzetna medonoša koju pèele uvek izuzetno poseæuju i koja je pravi prirodni antibiotik. Ona je sa svojim eteriènim
uljima izuzetan lek za nozemozu, kreèno leglo a odlièno dejstvo ima i protiv varoatoze kao i mnogih drugih bakterioloških virusnih i gljiviènih obolenja.Moram da
napomenem da Salviu oficinalis koristim veæ 8 godina i od tada na pèelinjaku ne upotrebljavam fumagilin, nozecid ili bilo koja antibakterijska i druga sredstva a
istovremeno nemam nikakvih obolenja (nozemoze, kreènog legla ili ne daj bože nekih drugih obolenja) isto tako kod svih pèelara u Novom Miloševu, koji sa mnom saraðuju
i koji koriste ovu biljku, nozemoza i kreèno leglo na pèelinjacima su potpuno iskorenjeni. Ovu spasiteljicu pèelarstva u pravom smislu reèi trebao bi svaki pèelar da ima
posejanu i rasaðenu makar u svom dvorištu za leèenje sebe, svoje porodice, svojih prijatelja, poznanika i svojih pèela jer je to biljka koja je istovremeno pravo
rešenje za veliki broj obolenja. Ko nema dvorište može je sa uspehom gajiti u saksiji na balkonu istovremeno kao ukrasnu biljku ali i aromaticnu biljku koja se
koristi kao zaèin pri spremanju mnogih jela i dekoraciju istih. Svaki dan otkinem po 3-4 lista i pojedem ih tako u svežem stanju.
To je zimzelena biljka kojoj ne smeta ni minus trideset ni plus pedeset. Iz biblije poznata kao spasiteljica svete Marije i tada u naruèju malog Isusa Hrista
kojeg je spasila od Rimljana sakrivši se ispod grmova ove biljke.Tamo na Bliskom Istoku naraste do jedan i po metar visoko isto kao i ovde kod nas.
Pravi kuriozitet je to što kad je jednom rasadite ili posejete, posejali ili rasadili ste je ne samo sebi nego i vašoj deci i unucima i praunucima i njihovoj
deci i unucima i praunucima i u njoj mogu naæi spas mnoge generacije ljudi i pèela u narednih stotina godina. Ona je višegodišnja biljka koja tako zimzelena uvek sveža
sa neverovatnom snagom i brzinim regeneracije (ako je jaèe obrana mladice u toku jedne sezone mogu da narastu i do 70 cm) živi i podmlaæuje se stotinama godina a
sama nema nikakvih oboljenja niti prirodnih neprijatelja. Zbog svog gorkog ukusa ne uništavaju je ni stoka ni šumske životinje.A nikakva joj
hemijska zaštita nije potrebna. Posebno treba da znamo da je naša zemlja uvoznik ove biljke u prirodnom sušenom stanju iz Maðarske i Hrvatske. Otkupljuju je i uvoze sve otkupne stanice i preduzeæa
za pakovanje èajeva. Istovremeno uvozimo i spasiteljièino eterièno ulje i to po neverovatnim cenama iako spasiteljica po jedinci mase daje velike kolièine eteriènog ulja ili preciznije po izveštaju i
rezultatima Instituta za lekovito bilje u Baèkom Petrovcu i Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada do 4 litre po toni sirove mase. Litra ovog ulja na svetskom
tržištu prodaje se po neverovatno visokim cenama a sa jednog hektara može da se dobije od 20 do 50 litara istog. Pa bi sve ovo trebala da bude dodatna satisfakcija pèelarima za veæu
zainteresovanost i širenje ove biljke. Spasiteljica je istovremeno jedna od najboljih medonoša koje pèelarstvo poznaje i u svim pisanim knjigama se navodi da u povoljnim uslovima luèenja nektara može da se
dobije i do 1000 kg. meda po hektaru . Prava sreæa je i to što se kosidba ili berba obavljaju posle cvetanja i posle berbe semena koje se opet prodaje po ceni od uvek u
dinarskoj protivvrednosti od 50 eura/kg.. Ovom prilikom neæemo Vam reæi koliko stotina kilograma to jest koju veliku kolièinu semena možete dobiti po jednom
hektaru spasiteljice u kulturi, jer je promet i prodaja semena po zakonu zabranjena i pod kontrolom je državnih instituta. Spasiteljica se rasaðuje u redove razmaka 70
do 100 cm. a u redu 30 do 40 cm. Podnosi sklop od 40-60000 biljaka po hektaru. Obzirom da u jednom kilogramu semena imamo oko 125-128.000 semenki i da joj je
klijavost preko 90% , ako je posejemo u leje (10puta1m) pod najlon, možemo proizvesti oko 100.000 biljaka za rasaðivanje. Ovo nam može biti dovoljno za 2
hektara površine. Ovakvim zasadima omoguæili bi zapošljavanje velike radne snage (ukoliko želimo da je beremo) i spreèili bi odliv deviza koje se potpuno nerazumno troše na uvoz ovog
lekovitog bilja. Istovremeno bi stvorili uslove da u buduænosti postanemo izvoznici salvijinog meda zatim suve mase za èajeve kao i (ukoliko želimo da je cedimo)
izvoznici eteriènih ulja, a našim farmaceutskim kuæama omoguæili bi nabavku mnogo jeftinijih i kvalitetnijih eteriènih ulja. Nažalost jedine manje površine sa spasiteljicom u kulturi nalaze se na Institutu za
lekovito bilje Josif Panèiæ u Panèevu i na institutu u Baèkom Petrovcu u èijem vlasništvu se nalazi i destilator za ceðenje eteriènih ulja.
U ovim institutima se nalaze veliki struènjaci, svestrani poznavaoci lekovitog medonosnog bilja i mogu nam biti od velike pomoæi u podizanju zasada i rasadnika
medonosnog bilja . To su ljudi izuzetne komunikativnosti, profesori na Poljoprivrednim fakultetima dr.Duško Adamovic profesor u Novom Sadu i profesor
dr.Rade Jevðevic profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Svo vreme prethodnog pisanja o spasiteljici, nisam je nazvao imenom kojim je
najèešæe naziva naš narod a to je žalfija upravo zato što poèinje sa slovima žal. Verovatno iz podsvesti naš um želi da je što pre izbaci iz našeg pamæenja zato što
podseæa na žalost. I to je njen jedini ali za nas i najveæi nedostatak. U zapadnim zemljama na primer u Italiji, Španiji, Francuskoj i drugim u bilo kom
kafiæu konobar æe Vam ako budete tražili èaj, na prvom mestu preporuèiti èaj od (tamo salvije-spasiteljice) žalfije, dok je kod nas to gotovo nemoguæe. Verovatno zato,
zbog svog imena, u kulturi i pored za nju idealnih klimatskih uslova kod nas možemo slobodno reæi uopšte nije zastupljena. Srpski narod je još naziva i slavulja, kuš a u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji
zove se kadulja i pelim. Medutim ovde dolazi i do istog naziva za dve razlièite biljke što Vas može dovesti do pogrešnog ubeðenja. Naime pelim ili pelin ili
pelen-artemisia absinthium- od koga se spravlja pelinkovac ali i preparat KAS 81 poznat po leèenju od nozemoze, kreènog legla i varoe je mediteranska biljka nižeg
rasta. Ona je isto gorka i aromatièna biljka i po svojoj nameni u pèelarstvu slièna je Salviji oficinalis našoj spasiteljici. Spasiteljica ovde ne samo što može da zameni dejstvo gorkog pelima nego je njeno
dejstvo daleko šire i po mom iskustvu mnogo bolje. Žalfija ali i druge predhodno pomenute biljke trebale bi da popune prazninu do
glavne suncokretove paše. Meðutim i posle suncokretove paše mogli bi da imamo pašu vreska (Satureia montana) koji bi na našem podruèju poèeo da cveta odmah posle
suncokreta. Pokušaji da se dode do sadnog materijala ove medonoše koja je da napomenemo glavna medonoša u Skandinavskim i Pribaltièkim zemljama veoma je
težak.Ali pošto nam je cilj da vresak zasadimo ili posejemo na veæim površinama i da ga raširimo svuda pokraj reka i kanala zatim po raznim ledinama moramo biti
uporni i istrajni .Naša upornost nadamo se da neæe biti uzaludna. Do rešenja ovog velikog poduhvata veoma je teško doæi ali ne i nemoguæe.Tim pre što
je med od ove biljke najskuplji i kao i žalfijin najtraženiji je na evropskom tržištu (18-20 eura 1 kg.). Znaèi cilj nam je da doðemo do najskupljih i najtraženijih mednih vrsta to jest da
ih sami proizvedemo na našem podruèju ali i da pèelama omoguæimo da sebi donesu kvalitetnu zimnicu.Ovog puta æemo reæi i to da vreskov med i nije najkvalitetnijih
med i da je dobar za zimovanje pèela, ali posebno je pitanje zašto je škotski viski kao i škotski vreskov med uvek najskuplji i najtraženiji iako se nikad nisu mogli
porediti sa šljivovicom i sa bagremovim medom. E pa upravo zato, kad im ne možemo ponuditi viski ili šljivovicu mi pèelari možda
možemo planirati da im u buduænosti ponudimo pored ostalih i vreskov med. Ne samo zbog cene, nego i zbog toga što ova medonoša poèinje da cveta krajem jula i
poèetkom avgusta a u zavisnosti od vremeskih uslova, može da cveta i do prvih mrazeva. Poznato je da su na vresku u povoljnim godinama na mnogim lokacijama sa
podrucja bivše Jugoslavije na planinama Bosne i Dalmacije mnogi pèelari imali prinose i preko 150 kg.meda po košnici i da su imali po 6 i 7 ceðenja. Ovo je
medonoša koja tokom Avgusta u povoljnim godinama daje i do 15.kg. meda na dan po košnici, bez obzira na broj prisutnih košnica i medonoša èiju izdašnost je nemoguæe
izmeriti i proceniti. O ovoj biljci najslikovitije nam mogu prièati pèelari koji su sa vreskom živeli a koji se danas nalaze tu meðu nama. Oni su pravo bogastvo informacija i sa svojim
iskustvima mogli bi nam biti od izuzetne pomoæi, kao i nauèni radnici tj. struènjaci sa instituta za lekovito bilje. Sva pèelarska društva trebalo bi na svome podruèju da u saradnji sa opštinama,
mesnim zajednicama i lovaèkim udruženjima koji imaju sliène planove predlože svoj plan rasaðivanja medonosnog bilja i zatraže saglasnost za njegovo sprovoðenje u
delo. Od opština i mesnih zajednica mogli bi da zatražimo zemljište za podizanje rasadnika a u zamenu za rasadni materijal koji bi sami proizveli.
Naravno da svako pèelarsko društvo najbolje poznaje pašu na svom terenu pa bi bilo dobro da se prouèi i dobro osmisli plan i strategija razvoja pošumljavanja na datom
podruèju. U svakom sluèaju trebalo bi saditi i rasaðivati samo višegodišnje biljke i biljke koje æe popuniti sadašnje paše a sa tendencijom da u buduænosti možda postanu i
glavne paše na terenu na kojem pèelarimo. Ako treba za potrebe pošumljavljanja za lovaèka društva mogli bi proizvesti i ponudi svoj sadni materijal bez ikakve nadoknade, a isto tako, dobro bi bilo besplatno
ponuditi i proizvesti sadnice i za komunalne firme. Mislim da bi mnoga pèelarska udruženja sa pravim planovima mogla svako na svom terenu stvoriti pravi pèelarski
raj sa kojim bi mogli da se ponosimo. Isto tako SPOS i naši pèelarski predstavnici bi mogli da pokušaju da utièu na planove pošumljavanja u Ministarstvu za poljoprivredu i šumarstvo i da iznesu
svoje-naše mišljenje i spisak medonosnih drvnih vrsta koje bi bile interesantne kako za drvnu industriju tako i za pèelarstvo. Zato možemo da kažemo, ne pravi kuæu onaj ko ima para ili onaj ko ih nema, veæ onaj
ko ima plan i želju da je napravi. Jednom kad napraviš temelj, on ti više nikad neæe dati mira sve dok kuæu ne završiš. Pa, predložimo veæ jednom taj sudbonosni plan buduænosti, plan podizanja rasadnika
medonosnog bilja.
Nazad na vrh Ići dole
http://duborez.wordpress.com
savaman




Broj poruka : 1
Datum upisa : 02.05.2010
Godina : 58
Lokacija : Nis

Rasadnik medonosnog bilja ?!! Empty
PočaljiNaslov: Encoding   Rasadnik medonosnog bilja ?!! Icon_minitimeNed Maj 02, 2010 11:34 pm

kad bi nam dao i sifru kojom si kodirao karaktere u tvom postu mozda bi neko mogao i da procita sta je napisano.
Predlazem ti Unicode (UTF-Cool pa ce te svi na svetu razumeti.
Nazad na vrh Ići dole
 
Rasadnik medonosnog bilja ?!!
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
PČELARSKI FORUM :: TEHNIKA PČELARENJA :: MEDONOSNO BILJE-
Skoči na: