PRIMJENA KOMPJUTERA U PČELARSTVU
Personal computer (PC) ili jednostavno rečeno kompjuter ili računar, danas je već prevazišao mnoge definicije koje smo mogli do juče naći u literaturi. Slobodno možemo govoriti o kompjuteru kao fenomenu modernog doba. Pojavom interneta (WEB) kao svjetske mreže informacionih tehnologija, kompjuter postaje moćno oruđe u rukama poslovnih ljudi svih profila, struka, zanimanja.
Ali kakve veze može imati pčelarstvo sa kompjuterom?
U poslovnom svijetu oduvjek vlada pravilo da onaj ko raspolaže informacijom, taj vlada situacijom. A kompjuter vam samo u nekoliko sekundi ili minuta može ponuditi bezbroj potrebnih informacija o bilo kom problemu ili potrebi.
Putem interneta danas se sklapaju poslovi vrijedni milijarde dolara na svjetskom nivou. Svaki iole ozbiljan proizvođač pčelarske opreme potrudio se da svoju proizvodnju predstavi na internetu. Tu se može naći kompletan proizvodni program, cijene, uslovi plaćanja, isporuka, fotografije, pa čak i mogućnost da proizvode iz ponude poručite odmah putem interneta. Dovoljno je na nekom od poznatih pretraživača (google, yahoo i sl) ukucati traženi pojam i u roku od samo nekoliko sekundi pred sobom imate čitav niz ponuda.
Sve važnije pčelarske organizacije isto tako se trude da se predstave putem interneta kao globalne mreže. Informacije o toj organizaciji istog momenta postaju dostupne u cijelom svijetu. Vaši ciljevi, program, vizija, metode rada, uspjesi, potrebe, problemi i sve drugo što mislite da je bitno da drugi saznaju o vama, odjednom postaje dostupno svima.
Sve institucije, kako državne, tako i regionalne i opštinske, zatim sve naučno istraživačke ustanove, laboratorije možete tu pronaći. Svi propisi, zakoni, konkursi, tenderi, javni pozivi, podsticajne mjere i šta još sve drugo, sve je predstavljeno na toj jedinstvenoj mreži.
U novije vrijeme, prednosti interneta shvatili su i mnogi pčelari, pa tu možete naći predstavljene kompletne proizvodne asortimane pojedinačnih uspješnih pčelara. Naglašavam ovo uspješnih, jer se razlika između uspješnih i onih drugih vidi čim se uđe na internet. Od pčelara sa prostora bivše Jugoslavije tu ćete naći najviše proizvođača iz Slovenije, zatim iz Hrvatske i Srbije, dok se oni iz BiH mogu prebrojati na prste jedne ruke.
GFK grupa, istraživačka agencija br.5. u svijetu, koja ima 115 operativnih kompanija i trenutno zapošljava 8760 radnika i vrši istraživanja za 90 zemalja, u okviru istraživačkih aktivnosti objavila je rezultate o korištenju interneta u 13 zemalja srednje i istočne Evrope. Prema ovom istraživanju, Slovenija je predvodnik po korištenju Interneta u navedenoj regiji sa 62% građana koji koriste globalnu mrežu. U Austriji je to 59 %, Hrvatskoj 39,4 %, Srbiji 37%, dok u BiH, Bugarskoj , Rumuniji, Rusiji i Ukrajini samo 12 % građana koristi internet. Ovo istraživanje je provedeno u jesen 2007. godine na uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15 godina u svakoj od navedenih zemalja. U toj regiji Internet prosječno koristi 38% građana. I ovi podaci su preuzeti sa interneta, a objavljeni su u novinama Dnevni list od 10.01.2008. godine, Biznis rubrika str.24.
Podaci govore sami za sebe, pa onda ne treba da nas čudi kad u prodavnicama i tržnim centrima nađemo police pune meda iz Slovenije, Hrvatske i drugih zemalja, a meda iz BiH tu nema ili ga ima u zanemarljivim količinama. Uvoz meda u BiH je preko 1000 tona na godišnjem nivou. Nije problem u tome da naši ljudi ne znaju ili ne mogu da ga proizvedu, nego je problem što ne znaju naći pravi put do kupaca. U velikim trgovinskim lancima plaća se mjesto na polici. Tu sitni proizvođaći nemaju šta da traže. Udruženi već imamo neke šanse. Moramo svatiti da mi ne trebamo biti jedni drugima konkurencija, nego da udruženi postanemo snaga koja će konkurisati proizvođačima koji su se već izborili za svoje mjesto na našem tržištu.
Ovdje je velika obaveza onih koji već vladaju informacionim tehnologijama da pomognu i drugima u svom okruženju da i oni nađu put do kupaca, po onoj hrišćanskoj "kome je više dato, od njega se više i traži". Tako je i sa darom znanja. Ne budimo sebični, nego ga podjelimo sa bližnjima, po uzoru na one koji su to već učinili i sada su daleko ispred nas. Tajna uspjeha je i u sposobnosti da učimo i neprekidno usavršavamo naša znanja i sposobnosti.